top-tech
Mailing lista
Pošaljite nam svoju E-Mail adresu i dobijaćete redovna obaveštenja u vidu newsletter-a.
Sigurnosno pitanje, molimo saberite dva broja:


4EO         N9S      
B      F    P     6B8
WXM   IH8   FJ8      
  4    9      K   DBM
QJ5         E8H      
Pretraga  
Članci i autorski tekstovi

Predlog kriterijuma i indikatora za raspodelu drveta iz državnih šuma Srbije - II deo

Piše: prof. dr Zdravko Popović, Šumarski fakultet Beograd

Prof. dr Zdravko Popovic

U skladu sa projektnim zadatkom, a na osnovu saznanja prikupljenih tokom istraživanja, o čijim ciljevima, metodologiji i rezultatima smo pisali ranije, izvršena je sveobuhvatna analiza svih 14 kriterijuma i pristupilo se njihovom konačnom formulisanju za novi sistem raspodele sirovine iz državnih šuma u Republici Srbiji.

Definisane su dve kategorije potrošača, preduzeća koja potražuju industrijsko tehničko drvo (trupce za rezanje i trupce za ljušteni furnir) i preduzeća koja potražuju prostorno – ogrevno drvo. Sistem bodovanja, kao i kriterijumi i indikatori su veoma slični za obe kategorije, ali postoje i manje razlike, koje će biti obrazložene u nastavku. Kako smo već pomenuli, zbog nedostatka prostora, ovde će pažnja biti posvećena samo kriterijumima, a indikatori se nalaze u Izveštaju koji je predat Upravi za šume.

1. Kriterijumi za raspodelu tehničkog drveta

Pod pojmom industrijskog tehničkog drveta podrazumevamo trupce svih klasa kvaliteta i svih vrsta drveta, izuzev trupaca F klase tvrdih lišćara. Budući da za njih za sada ne postoji ozbiljan kupac koji bi ih u Srbiji preradio u sečeni (plemeniti) furnir, predlažemo da se ovi trupci obavezno usmeravaju na licitacije, gde bi se omogućilo i učešće stranih kompanija i na taj način na najbolji način valorizovala velika vrednost ovakve sirovine. Ovaj predlog svakako može da bude predmet dalje diskusije i nadogradnje.

Prethodni, obavezni kriterijum, bio bi da kupac mora imati instalisane sopstvene drvo-prerađivačke kapacitete ili kapacitete u višegodišnjem zakupu. Ovde se misli na posedovanje sopstvenih, ili višegodišnji zakup, kapaciteta za primarnu preradu drveta (pilane i/ili pogoni za izradu ljuštenog furnira). Ovaj kriterijum se ne boduje nego se dokazuje, i smatramo da on treba biti opšti uslov za sve one koji konkurišu i učestvuju u ovom sistemu raspodele tehničkog drveta. Svesni smo da to može na prvi pogled smetati npr. preduzećima koja u svom sastavu nemaju pilanska postrojenja, a bave se finalizacijom rezane građe, a koja su do sada mogla kupovati trupce, davati ih nekoj pilani na uslužno prorezivanje, nekad i na sušenje, pa potom obavljati finalizaciju građe. Smatramo, naime, da je u ovoj fazi bolje to ne dozvoliti, a takvim preduzećima na indirektan način obezbediti potrebnu količinu građe, nego time stvoriti prostor za zloupotrebu. Takođe, kada se uspostavi novi sistem raspodele, otpašće sami po sebi i razlozi zbog kojih takva preduzeća sada ovako postupaju. Uz to, ovaj opšti uslov može smetati i malim preduzetnicima koji se bave poslovima seče, izrade i privlačenja šumskih sortimenata, koji konkurišu na javnim pozivima kada se prodaje drvo na panju ili pored panja, i kada se oni nadalje pojavljuju i kao trgovci i preprodavci drveta. Tipičan primer za ovu situaciju je područje NP Đerdap gde NP ne poseduje sopstvenu operativu za izradu šumskih sortimenata, a u okruženju ne postoje značajni drvoprerađivački kapaciteti koji bi taj nedostatak kompenzovali. Uz ovo, postoji i veliki deficit stanovništva u tim krajevima, pogotovo radno sposobnog. U ovim slučajevima se sugeriše zajedničko konkurisanje drvoprerađivača koji poseduju sopstvene kapacitete, iz bilo kog dela Srbije da su, sa ovim malim preduzetnicima koji bi im tada bili podizvođači. U protivnom, ukoliko se i ovi preduzetnici uključe u predloženi sistem raspodele tehničkog drveta, napraviće se prevelika zbrka koja samo može povećati broj problema i korupciju. Malim preduzetnicima se zato, videćemo posle, dozvoljava konkurisanje za prostorno drvo.

Na konkurs se mogu prijaviti i ostala pravna lica, koja ne poseduju proizvodne pogone za primarnu preradu drveta, ali ona mogu konkurisati samo za eventualni višak sirovine.

Uz dokaz o ispunjenju ovog opšteg uslova, prilikom konkurisanja potrebno je navesti i traženu godišnju količinu i kvalitet trupaca, kapacitet pogona za preradu i interne normative za izradu pojedinih proizvoda. Ukoliko su sumnjivi, isti će biti kontrolisani preko priložene tabele sa procentima iskorišćenja ili, putem direktnog snimanja stvarnog kapaciteta prerađivačkog pogona.

Ostali predloženi kriterijumi za raspodelu tehničkog drveta se boduju, i njih ukupno ima 7:

1. Nivo finalizacije drveta (60 bodova);
2. Broj zaposlenih proizvodnih radnika (10 bodova);
3. Poštovanje prethodno ugovorenih obaveza (5 bodova);
4. Učešće izvoza u ukupnom prihodu (5 bodova);
5. Geografska pripadnost i stepen razvijenosti opštine 
     u kojoj se nalazi proizvodni pogon (5 bodova);
6. Dužina prethodne saradnje (5 bodova);
7. Prosečna neto zarada u preduzeću (10 bodova)

1. Nivo finalizacije drveta

Ovo je najvažniji kriterijum koji smo razmatrali i predložili smo da on od ukupno mogućih 100 bodova može da doprinese sa maksimalno 60 bodova. Predlažemo, naime, da se sva preduzeća tokom i nakon okončanja javnog poziva razvrstavaju u 3 grupe:
– Prvu grupu bi činila sva ona preduzeća koja u svom sastavu imaju sve nivoe prerade drveta, od sirove rezane građe do gotovog, površinski obrađenog finalnog proizvoda. Preduzeća iz ove grupe bi bila izuzeta iz sistema raspodele sirovine i njima bi se apriorno i u potpunosti obezbedila sva potrebna količina sirovine koju finalizuju u samom preduzeću. Svakako da bi preduzeća iz ove grupe pri konkurisanju morala priložiti dokaze o potrebnoj godišnjoj količini ovakve sirovine. Dakle, ovu grupu bi činila sva ona preduzeća koja izrađuju finalne proizvode od drveta, od početka do kraja. Pošto takvih preduzeća u Srbiji nema mnogo, za njih će sigurno postojati dovoljna količina drveta o bilo kojoj vrsti drveta da se radi. Ukoliko takvo složeno preduzeće ima potrebu i za viškom sirovine iz koje ne izrađuju finalne proizvode nego poluproizvode ili proizvode primarne prerade, onda sa tom dodatnom potrebnom količinom ulazi u sistem raspodele kao i preduzeća iz sledeće dve grupe. Dakle, Grupa 1 se ne boduje nego dokazuje svoj status;
– Drugu grupu bi činila sva ona preduzeća koja izrađuju poluproizvode, odnosno preduzeća koja u svom sastavu imaju pogone za primarnu preradu i pogone za delimičnu ili celokupnu mašinsku obradu prethodno osušenog drveta i/ili ljuštenog furnira. To su preduzeća koja npr. proizvode rendisanu građu; palete; klasični i finiširani parket; brodski pod; deking; lamperiju; ploče od masivnog drveta; šperploče; savijene elemente; frontove; tiplove; otpreske; latofleks letvice; gajbice za ambalažu; CLT; lamelirano lepljeno drvo; ravne ili profilisane lajsne; ramove i korpuse od masivnog drveta; nefiniširani nameštaj i sl. Preduzeća iz ove grupe maksimalno mogu dobiti 60 bodova, i to 40 ili 50 bodova na stepen finalizacije i 10 bodova za slučaj da imaju dokumentovanu saradnju sa domaćim proizvođačima finalnih proizvoda;
– Treću grupu čine preduzeća koja imaju samo pogone za primarnu preradu drveta i izrađuju proizvode poput sirove, parene, suve ili termotretirane rezane građe i/ili elemente (grube obratke) za nameštaj, sirovi i suvi ljušteni furnir i sl. Ona mogu maksimalno ostvariti 40 bodova, do 30 na stepen obrade plus 10 bodova za slučaj dokumentovane saradnje sa domaćim preduzećima, proizvođačima finalnih proizvoda ili 5 bodova za dokumentovanu saradnju sa domaćim preduzećima koja izrađuju poluproizvode.
Preduzećima koja imaju proizvode u različitim grupama proizvoda, broj bodova se određuje ponderisanjem.

2. Broj zaposlenih proizvodnih radnika

Broj zaposlenih proizvodnih radnika kao kriterijum, prema našem predlogu, može maksimalno doneti 10 bodova. Ovde se isključivo misli na prijavljene proizvodne radnike koji učestvuju u procesu prerade drveta a ne u drugim proizvodnim odeljenjima ili službama proizvodnje, transportu i sl. Broj bodova po ovom kriterijumu se dobija na sledeći način: do 10 proizvodnih radnika 2 boda; 11 – 25 proizvodnih radnika 4 boda; 26 i više proizvodnih radnika 6 bodova; 51 i više proizvodnih radnik 8 bodova i više od 100 proizvodnih radnika 10 bodova.

3. Poštovanje prethodno ugovorenih obaveza
Kriterijumu poštovanja prethodno ugovorenih obaveza smo dodelili 5 bodova, ali smatramo da on treba da bude obuhvaćen i opštim uslovima koji se propisuju pri raspisivanju javnog poziva. U opštim uslovima Poziva treba navesti da se mogu prijaviti samo ona preduzeća koja su izmirila svoje prethodne obaveze definisane ugovorom. Ovde se ne misli samo na finansijske obaveze već i na druge. Na primer, postoje situacije kada se prodavac dovodi u dodatni rizik time što kupac ne preuzima celokupnu ugovorenu količinu sirovine zbog raznih razloga. U slučaju da se radi o realnim i opravdanim razlozima (požar, poplava, zatvaranje granica zbog epidemija i sl.), kupci bi stekli pravo da ne budu isključeni iz tekućeg ciklusa konkurisanja za sirovinu. Predlažemo da se na javni poziv mogu prijaviti i ona preduzeća koja po prvi put konkurišu, ukoliko ispune druge kriterijume. U tom slučaju po ovom kriterijumu bi takva preduzeća dobila 0 bodova. To bi značilo da se ovakva preduzeća mogu prijavljivati i bez prethodnog učešća na licitacijama, što im se sada obično postavlja kao uslov. Znači, po ovom kriterijumu preduzeća mogu ostvariti ili 5 ili 0 bodova. Ukoliko su ispoštovali sve svoje prethodne obaveze, ili u određenoj meri opravdano nisu, dobijaju 5 bodova, a ukoliko su novi kupci dobijaju 0 bodova.

4. Procentualno učešće izvoza u ukupnom prihodu preduzeća

Ovaj kriterijum prema našem predlogu može maksimalno doneti 5 bodova. Bodovi se raspoređuju ovako: 30% i više učešće izvoza u ukupnom prihodu preduzeća 5 bodova; od 20 do 29% 4 boda; od 10 do 19% 3 boda i od 1 do 10% 2 boda.
5. Geografska pripadnost i stepen razvijenosti opštine 
     u kojoj se nalazi sedište kupca
Programom Vlade Republike Srbije za ravnomeran regionalni razvoj predviđene su određene podsticajne mere, koje se daju nerazvijenim i nedovoljno razvijenim opštinama odnosno jedinicama lokalne samouprave. U njih se ubrajaju one čiji je stepen razvijenosti ispod prosečnog stepena razvijenosti u Srbiji. Prema Zakonu o regionalnom razvoju to su jedinice lokalne samouprave koje su razvrstane u drugu, treću i četvrtu grupu po stepenu razvijenosti, kao i devastirana područja čiji je stepen razvijenosti ispod 50% republičkog proseka. Podrazumeva se da se za bodovanje učesnika za svaki javni poziv mora uzeti aktuelna podela po grupama. Prema ovom kriterijumu se može ostvariti do 5 bodova, a oni se raspoređuju na sledeći način: proizvodnja locirana u devastiranim područjima 5 bodova; proizvodnja locirana u 4. grupi opština 4 boda; proizvodnja locirana u 3. grupi opština 3 boda i proizvodnja locirana u 2. grupi opština 2 boda.

6. Dužina prethodne saradnje

Ovo je kriterijum koji nije bio predlagan ni analiziran u sprovedenoj anketi, ali se na predlog velikog broja učesnika projekta nametnuo kao vrlo važan tako da ga predlažemo za sistem bodovanja. On može maksimalno da doprinese sa 5 bodova.
Po ovom kriterijumu bodovi se ovako raspoređuju: 20 i više godina saradnje 5 bodova; od 15 do 19 godina saradnje 4 boda; od 10 do 14 godina saradnje 3 boda; od 5 do 9 godina saradnje 2 boda i od 3 do 4 godine saradnje 1 bod. Do 3 godine saradnje 0 bodova.

7. Prosečna neto zarada u preduzeću

Ovo je kriterijum koji takođe nije bio obrađen u sprovedenoj anketi, ali se na predlog članova projektnog tima nametnuo kao vrlo važan. Naime, opšte je poznato da su primanja zaposlenih u preduzećima koja se bave preradom drveta decenijama među najnižima. Navedena činjenica dovela je do situacije da se mladi ljudi retko opredeljuju za ovu profesiju, što sve više dovodi do nedostatka kvalitetnog kadra. Sa druge strane, pošto je reč o niskoakumulativnoj proizvodnji, određeni broj preduzeća isplaćuje radnike po trenutnim tržišnim uslovima, ali prijavljuje doprinose na minimalni lični dohodak. Smatramo da se željeni napredak bilo koje struke, pa ni šumarske ili drvoprerađivačke, neće ostvariti bez značajnog povećanja plata i privlačenja kvalitetnog kadra u ovu struku, kao ni bez uvođenja primanja u legalne tokove. Osim toga, lični dohoci u velikoj meri odslikavaju i nivo tehnološke razvijenosti preduzeća, kao i kvalitet i cenu proizvoda koji se prave, a to su faktori koje smatramo važnim, ali ih nismo uveli kao kriterijume za bodovanje. Imajući sve navedeno u vidu, ovom kriterijumu smo dodelili 10 bodova, koji se raspoređuju na sledeći način: prosečna neto zarada je iznad republičkog proseka 10 bodova; prosečna neto zarada je od 80 do 100% republičkog proseka 7 bodova; prosečna neto zarada je od 60% do 80% republičkog proseka 4 boda i prosečna neto zarada je ispod 60% republičkog proseka 0 bodova.

2. Kriterijumi za raspodelu prostornog drveta

Kriterijumi koji se boduju prilikom rangiranja preduzeća koja potražuju prostorno (ogrevno) drvo gotovo da se ne razlikuju u odnosu na prikazane kriterijume za tehničko drvo. Razlika se očitava u drugačijem rasporedu bodova po kriterijumima, što je posledica manjeg uticaja nivoa finalizacije koji je prisutan u ovom segmentu korišćenja sirovine. Osim toga, za 3. grupu finalizacije (trgovce i preduzeća koja se bave eksploatacijom šuma) ne zahtevaju se sopstveni kapaciteti, odnosno stovarišta, dok se zbog male dodate vrednosti, učešće izvoza u ukupnom prihodu preduzeća ne smatra prednošću, već manom, pa se iz tog razloga i ne boduje. Raspored i broj bodova po preostalim kriterijumima izgleda ovako:

1. Stepen finalizacije sirovine (50 bodova);
2. Broj zaposlenih proizvodnih radnika (10 bodova);
3. Poštovanje prethodno ugovorenih obaveza (10 bodova);
4. Stepen razvijenosti opštine u kojoj se nalazi proizvodni pogon (10 bodova);
5. Dužina prethodne saradnje (10 bodova);
6. Prosečna neto zarada u preduzeću (10 bodova)

1. Stepen finalizacije sirovine

Pre raspodele sirovine, država, u saradnji sa JP i NP, definiše listu povlašćenih potrošača (sistemi za grejanje, različite organizacije i udruženja, vojska, građani...) i njima se sirovina dodeljuje kao prioritetima. Potom, kao i kod tehničkog drveta, preduzeća se razvrstavaju po grupama, ali nema povlašćenih i svi konkurišu za količine koje su im potrebne. Princip je kao i kod tehničkog drveta, a raspored bodova je sledeći:

Grupa 1. - Proizvođači ploča od usitnjenog drveta (sirove i oplemenjene iverice i vlaknatice) – 40 bodova + 10 bodova za dokumentovanu saradnju sa domaćim proizvođačima nameštaja. 
Grupa 2. - Proizvođači drvnih goriva i energije od kupljene drvne sirovine: a) Drvna sečka, drvni ugalj i kogeneracije – 15 bodova; b) Pelet, briket – 20 bodova.
Grupa 3. - Domaći trgovci ogrevnim drvetom, preduzeća za eksploataciju šuma – 10 bodova.

2. Broj zaposlenih proizvodnih radnika

Predloženih 10 bodova po ovom kriterijumu raspodeljuje se na sledeći način: manje od 5 radnika 3 boda; od 5 do 9 radnika 4 boda; od 10 do 29 radnika 6 bodova; od 30 do 49 radnika 8 bodova i 50 i više radnika 10 bodova.
3. Poštovanje prethodno ugovorenih obaveza
Kao i kod tehničkog drveta, može se dobiti ili 10 bodova za ispunjene obaveze ili 0 bodova, ako se prvi put konkuriše. I u ovoj kategoriji postoji mogućnost da se opravda određena neusaglašenost sa ugovorom, u slučaju opravdanih razloga.

4. Stepen razvijenosti opštine u kojoj se nalazi proizvodni pogon
Proizvodnja locirana u devastiranim područjima 10 bodova; proizvodnja locirana u 4. grupi opština 8 bodova; proizvodnja locirana u 3. grupi opština 6 bodova i proizvodnja locirana u 2. grupi opština 4 boda.

5. Dužina prethodne saradnje između prodavca i proizvođača
Više od 15 godina saradnje 10 bodova; od 10 do 15 godina saradnje 7 bodova; od 5 do 9 godina saradnje 4 boda i od 1 do 4 godine saradnje 2 boda.

6. Prosečna neto zarada u preduzeću
Prosečna neto zarada je iznad republičkog proseka 10 bodova; prosečna neto zarada je od 80 do 100% republičkog proseka 7 bodova; prosečna neto zarada je od 60% do 80% republičkog proseka 4 boda i prosečna neto zarada je ispod 60% republičkog proseka 0 bodova.
U sledećem broju ćemo objasniti predloženu proceduru konkurisanja, formiranje rang liste i način određivanja odobrene količine sirovine.


Ovaj tekst je objavljen u časopisu DRVOtehnika, april 2021, uz saglasnost Uprave za šume