top-tech
Mailing lista
Pošaljite nam svoju E-Mail adresu i dobijaćete redovna obaveštenja u vidu newsletter-a.
Sigurnosno pitanje, molimo saberite dva broja:


HTI         TWB      
P      S      9   8HC
TA9   FKC   TUM      
  Y    X    M     BJD
8SA         4K3      
Pretraga  
Članci i autorski tekstovi

Savremeni trendovi upravljanja drvnim otpadom

Piše: Mr. ing. Ana Miljavec, Institut za ispitivanje materijala

Drvni otpad je poznat kao nusproizvod proizvodnje i prerade drveta, što znači da je to otpad koji se dobija iz šume ili drveća kao rezultat njihovog usitnjavanja ili uopšte prerade do upotrebnog oblika. To uklјučuje pilјevinu, strugotine, drvne komade različitih veličina i oblika iz procesa proizvodnje različitih drvnih proizvoda i naravno otpad koji je nastao odlaganjem – „bacanjem” istrošenih drvenih predmeta iz različitih upotrebnih oblasti. Otpad na bazi obrađenog drveta se smatra drugim po obimu iz poslova izgradnje i rušenja građevinskih objekata i dostiže 20 do 30% ukupnog čvrstog otpada. Procena je da oko 10 do 15% drvne građe koja se koristi u novogradnji odlazi u tokove otpada. 

Drvni otpad se može koristiti kao gorivo, ili se može reciklirati i koristiti u različitim novim upotrebnim oblicima, kao što su proizvodnja papira, ploča od iverice, paneli od drvenih vlakana itd. Prema tome, upravlјanje drvnim otpadom je proces reciklaže drvnog otpada kako bi se mogao ponovo koristiti u nekom novom upotrebnom svojstvu.

Drvna industrija proizvodi velike količine ostataka koji se moraju iskoristiti, plasirati na tržište ili pravilno odložiti. Glavni tržišni proizvod većine šuma je drvna građa, ogrevno drvo, zatim drvo za celulozu i papir. Svođenjem potrošnje na ekvivalent drvne građe, procena je da se troši oko 3,4 milijarde kubnih metara šumskog drveta godišnje na globalnom nivou. S tim u vezi, treba naglasiti da recikliranje drveta ne samo da pomaže u smanjenju štetnog otpada na deponijama, već i značajno smanjuje potrebu za sečom šuma, za obaranjem drveća. 

Prvi korak u upravlјanju drvnim otpadom je da se pravilno identifikuje otpad koji se pojavljuje. Tipovi drvnog otpada dominantno zavise od vrste šuma koje se eksploatišu ili tipova drveta koje se nabavljaju preko trgovine, vrste prerade, završne tehnološke prerade itd. Kada je jasno koja ili kakva vrsta otpada je u pitanju, može se početi sa definisanjem plana kako da se na najbolјi način upravlјa njime.

Upravjenje drvnim otpadom u razvijenim zemaljama Evrope, u karakterističnim regijama u Švedskoj, Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Austriji i Italiji, analizirani su u okviru Evropskog projekta „Wood waste management: The best practices“ (P. Antonie, A. L. Fernando , 2020, EU grant agreement n° 727958) . Cilj projekta je bio da identifikuje neiskorišćeni potencijal drvnog otpada na evropskom nivou i omogući implementaciju čitavog spektra valorizacije drvnog otpada u evropskim regijama. Sagledavanje upravljanja drvnim otpadom bazirano je na četiri kriterijuma: (i) Zakonodavstvo i politika koji promovišu valorizaciju drvnog otpada; (ii) Postojanje klasifikacije i platforme za kondicioniranje i sortiranje drvnog otpada; (iii) Valorizacija drvnog otpada kroz energiju i (iv) Reciklaža.
Analize pokazuju da zakonodavstvo i politika korišćenja drvnog otpada zabranjuju odlaganje drvnog otpada na deponijama u Švedskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji, ili je odlaganje ograničeno na kategorije drvnog otpada sa kaloričnom vrednošću manjom od 13 MJ/kg kao što je u Italiji, odnosno na otpad sa manje od 5% (tež.) ugljenika u Austriji. 
U svim zemljama se vrši sortiranje drvnog otpada u specijalizovanim objektima po svim osnovama prethodnog procesiranja kako bi se stvarale što preciznije klase drvnog otpada, koje se mogu lako i efikasno uputiti na ponovnu upotrebu, reciklažu, spaljivanje itd.

Otpadno drvo se koristi u elektranama na biomasu za proizvodnju toplotne i električne energije za regionalne potrebe u svim zemljama Evrope. 
Visoko tehnološka reciklaža drvnog otpada u nameštaj, iverice i razne pločaste proizvode je inače prisutna u svim razmatranim zemljama Evrope, kao i široka „sekundarna“ reciklažna upotreba kroz malč, kompost, baštenske pokrivače, staze, razne baštenske proizvode itd.

Potreba za visokim stepenom iskorišćenja šumskih ili drvnih resursa nametnula je sada već široko prihvaćen kaskadni princip upotrebe drveta, koji predpostavlja primarno korišćenje za  proizvode sa velikom dodatnom vrednošću – znatno većom nego što je samo energija iz biomase. Promocija sinergije višestrukog ili kaskadnog korišćenja drveta do stadijuma konverzije biomase u energiju ima već široku podršku. Hijerarhija otpada  predpostavlja da sveža drvna vlakna mogu imati kaskadno korišćenje po prioritetnom redosledu: (i) proizvodnja trajnih proizvoda od drveta sa produženjem veka trajanja, (ii) ponovna upotreba drevnih predmeta, (iii) reciklaža, (iv) bioenergija i odlaganje.

Upravljanje drvnim otpadom i kružnost u životnom ciklusu drvne mase može bitno doprineti očuvanju šumskih resursa i doneti održivi razvoj drvne industrije.
Slika 1. Šema cirkularne ekonomije​

Pomenuti vid kontrole u iskorišćenju drvne mase sa kružnom upotrebom sve do konačnog odlaganja ili konverzije u energiju donosi sve popularniji koncept kružne ili cirkularne ekonomije, koji se danas smatra efikasnim sredstvom koje može doprineti ekonomskim, društvenim i ekološkim koristima tretmana drvnog otpada. Naime, upravljanje drvnim otpadom i kružnost u životnom ciklusu drvne mase može bitno doprineti očuvanju šumskih resursa i doneti održivi razvoj drvne industrije. (Sl.1).

U zemljama EU upravljanje drvnim otpadom predstavlja značajnu stavku u ukupnim projekcijama održivog razvoja drvne industrije i šumskih potencijala kao i u pogledu povećanja udela drvnog otpada u proizvodnji obnovljive energije i globalnog smanjenja emisije štetnih gasova. Shodno tome, zakoni i politika upravljanja drvnim otpadom pružaju veoma široku podršku oporavku i reupotrebi drvnog otpada.

U razvijenim zemljama EU vrši se kvalitetno sortiranje drvnog otpada u specijalizovanim objektima po svim osnovama prethodnog procesiranja kako bi se stvarale što preciznije klase drvnog otpada, koje se mogu lako uputiti na ponovnu upotrebu, reciklažu ili konverziju u korisnu energiju (korišćenje otpadnog drveta u elektranama za proizvodnju toplotne i električne energije za regionalne potrebe je u progresiji u svim zemljama Evrope). 

Politika korišćenja drvnog otpada zabranjuje ili strogo ograničava odlaganje drvnog otpada na deponijama, i kaskadna vrednosna upotreba drveta (od proizvoda najveće vrednosti ili profitnog potencijala do otpada za spaljivanje) je pricip koji treba da donese visoki stepen iskorišćenja šumskih ili drvnih resursa. 

Iskorišćenje drvne mase sa sukcesivnom upotrebom sve do konačnog odlaganja ili konverzije u energiju donosi sve popularniji koncept kružne ili cirkularne ekonomije, koja treba da obezbedi visok stepen iskorišćenja šumskih resursa i održivost sekundarnog procesiranja drvnog otpada do najrazličitijih proizvoda i konačne konverzije u korisnu energiju.

Članak je objavljen u časopisu DRVOtehnika, broj 79, jul 2023.