Pelet – energija iz biomase
Pelet je presovani drvni ostatak vlažnosti manje od 10% što mu daje visoku energetsku efikasnost. U severnoj Americi, Skendinaviji , Austriji, Nemačkoj i Švajcarskoj je izuzetno zastupljeno gorivo. Veoma je pogodan za grejanje porodičnih kuća, hotela, bolnica, vrtića kao i velikih industrijske sistema. Praktičan je za upotrebu i jeftiniji je od svih fosilnih goriva. 2 kg peleta menja 1 litar loživog ulja, a njegova energetska vrednost je 18MJ/kg (5kW/h). Pelet je ekološko biogorivo sa CO2 neutralnim dejstvom.
Pelet, kao i biomasa uopšte, se sve češće koristi za grejanja. Biomasa je dugoročno rešenje, jer se dobija iz obnovljivih izvora energije, dok svih ostalih goriva ima u ograničenim količinama. Pored toga što je biološko, pelet je i ekološki čisto gorivo. Sastav peleta je 100% čisto drvo. A drvo sakuplja energiju: sagorevenjem drveta oslobađa se energija proizvedena fotosintezom. Drvo je izvor energije koja je obnavljajuća: korišćenje fosilnih goriva (uglja, nafte, gasa) ima svoju cenu. To znači brzo iskorišćavanje energetskih resursa kojima su potrebni milioni godina da se obnove, kao i vrlo vosoko zagađenje sa promenama koje se odražavaju na klimu. Drvo se smatra obnovljivim zbog toga što se može vratiti u prirodu i ponovno obnoviti u vremenskom razdoblju koje je u skladu sa ljudskom potrebom. Pored toga jako bitan elemenat je ekonomska isplativost dobijanja toplotne energije proizvedene od peleta, koja je od dva do šest puta jeftinija u odnosu na onu koja se dobijaju iz fosilnih goriva. Za pelet se koristi samo najprikladniji deo drveta. Pelet, nasuprot gorivima baziranim na nafti i uglju, ne sadrži supstance koje su toksične za ljude i okolinu. Materijal potreban za proizvodnju peleta je od visoko kaloričnog drveta. Moderna proizvodnja i propisani standardi kvaliteta doprinose da pelet ima ujednačenu gorivost i konstantnu energiju.
Šta je pelet?
Pelet je proizvod koji se dobija isključivo presovanjem piljevine i strugotine suvog visoko kaloričnog drveta. Presovanje se vrši pod velikim pritiskom, bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava, a sa veoma malom količinom vlage (8%). Proizvodi se od hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe i dr. Pelete su drvene granulice cilindičnog oblika, prečnika uglavnom od 4 do 12 mm, a dižine između 10 i 30 mm. To je kvalitetno i vrlo kalorično gorivo čijim sagorijevanjem nastaje svega 1% pepela.
Pelet se proizvodi tako što se sirovina (drvo) najpre samelje, pa suši do određene vlažnosti čime se dobija ujednačena masa. Ovakva masa ide u presu gde se istiskuje kroz matrice sa otvorima određene veličine. Veliki pritisak u presi prouzrokuje da se temperatura drveta znatno poveća,
i da se lignin iz drveta pretvori u prirodni lepak koji drži pelet zajedno dok se hladi. Pelet ne sadrži nikakve lepkove ni aditive. Sastav je 100% čisto drvo.
Pelet u potpunosti zadovoljava visoke ekološke standarde čime nam omogućava kvalitetniji život neugrožavajući okolinu i prirodu. Kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplotne energije. Količina energije koju dobijamo gorenjem 2 kg peleta jednaka je energiji koju dobijamo od jednog litra loživog ulja. Osim energetske uštede, pelet je i ekološki podobna sirovina. Izgaranjem peleta stvara se ista količina CO2 koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta. Zbog toga je pelet neutralni nosač CO2 energije. Prilikom proizvodnje, pripreme i transporta peleta stvara se zanemariva količina CO2.
Lako i komotno grejanje
Peletom se jednostavno pune ložišta peći koje koristimo za grejanje. Oblik i veličina peleta omogućavaju automatsko paljenje i hranjenje kotlova i peći. Ovo gorivo može da se koristi kao tečno, odnosno da iz spremnika izlazi određena količina peleta, prema potrebi. Pelet je vrlo pogodan za upotrebu jer pruža veći komfor prilikom grejanje, tj. ne postoji obaveza da se u određenom vremenskom periodu loži kotao kao kada se koristi ugalj ili ogrevno drvo. Ostatak pepela kod peleta je svega 1%, dok je kod uglja 20%. To je još jedna od pogodnosti pri upotrebi peleta. Kotao peći koja koristi pelet može da se čisti jednom u 5 do 7 dana, dok kotao peći koja koristi ugalj mora da se čisti svaki dan. Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90%, dok je kod klasičnih peći, kotlova i kamina na ugalj i drva najviše 70%. Za grejanje na pelete nije neophodno imati klasični odžak jer nije potreban cug, dim može da ide i kroz običnu cev.
Oblik i veličina peleta pogodni su za lak transport. Velika gustina omogućava kompaktno skladištenje, pa je pogodnost pri korišćenju i to što pelet zahteva veoma malo skladišnog prostora. Pelet je najčešće pakovan u vreće od 15 kg, koje su lake za rukovanje, dok se za industriju pakuje u vreće od jedne tone.