top-tech
Mailing lista
Pošaljite nam svoju E-Mail adresu i dobijaćete redovna obaveštenja u vidu newsletter-a.
Sigurnosno pitanje, molimo saberite dva broja:


X7C         G97      
  X    Y      F   R16
CWK   H5G   XNL      
O      P      W   3U2
SHI         222      
Pretraga  
Članci i autorski tekstovi

Drvo u zidnoj skulpturi

Piše: mr Mare Janakova Grujić, istoričar umetnosti

Sa veštinom i originalnošću, Džejmi Adamson stvara elegantne zidne skulpture koje predstavljaju zapažena dizajnerska dela sa zanimljivom igrom senki. Snažno interesovanje ovog umetnika za rad sa drvetom, ali i metalom, počelo je tokom njegovih ranih godina, kada se pridružio svom dedi u njegovoj radionici. Tamo su provodili sate koristeći alate i mašine da popravljaju ili prave stvari - automobile, kuće na drvetu, građevine... Adamson je potom upisao školu za brodogradnju, i time je zapravo nastavio zanat i ljubav prema obradi drveta. Snažan uticaj na njega ostavio je nautički arhitekta Kreg Lums, koji je Džejmiju otvorio čitav svet estetike, ponajviše kroz formu i liniju. Pod jakim uticajem lepo konstruisanih i estetski prijemčivih radova ovog arhitekte, Džejmi postaje svestan da su vizuelni kvaliteti podjednako važni kao i praktičan, funkcionalni rezultat.

U jednom trenutku svog nautičkog profesionalnog rada, nakon što je podigao mladu porodicu, Adamson ostavlja profesionalni poziv i sopstvenu firmu, i potpuno se posvećuje umetnosti. Otvara atelje u Ouklandu, počinje da učestvuje na izložbama, dobija prve galeriste i mecene. Radovi su mu prepoznatljivi po fokusu na formu reljefne skulpture. Njegovi komadi se spuštaju sa zida, ili pak daju efekat sfere ugrađene u zid, koristeći geometriju i bacajući zanimljive efekte senki. Adamsonova preokupacija je drvo i metal, a od drveta najčešće koristi bor, hrast, javor, orah, endemsko novozelandsko drvo rimu i novozelandsku mirtu. Pored njih, oprobao se i u kedru, ružinom drvetu i drugim egzotičnim vrstama, ali je svoje mesto najviše našao u vrstama tipičnim za svoju postojbinu. Komadi drveta oblikuju se korišćenjem tehnike savijanja parom – gotovo da nema komada u kome ta tehnika nije korišćena, bilo kao blagi luk, bilo kao virtuozan oblik za koji prosto ne verujemo da je potekao od drveta a ne recimo metala. Adamson je poznat po svojim pedantnim i strpljivim metodima rada, kao i besprekornim završnim obradama. Njegovi radovi predstavljaju smele dizajnerske akcente u enterijerima, bilo stambenim, bilo javnim, i zahtevaju prostran, čist i moderan prostor.

Ovaj novozelandski umetnik voli formu samu po sebi - čistu, jednostavnu i instinktom stvorenu. Ona je sama po sebi prostor, i često uključuje optičke efekte. Redovan element kompozicije je ritmička i hrabra igra svetlosti i senke. Naime, umetnik tokom rada predviđa i ulogu senke kao aktivnog člana ritmičkog ustrojstva. Oponašajući oblike i linije koje rade sa organskom prirodom materijala, on stvara jedan novi svet svog dela, novu realnost, koja je u prostoru samodovoljna. 

Iza Adamsovog jedinstvenog kreativnog stila stoje sati i dani osmišljavanja i rada sa drvetom na jednom njegovom delu. Gledajući konačan rad, posmatrač odmah biva svestan dugotrajnosti i minucioznosti tog posla. A sam umetnik oseća veliko zadovoljstvo koje mu pruža drvo kao materijal. Ukrotiti drvo do nivoa ne samo perfekcije, već i forme koja mu nije prirodno data, on smatra za veliki izazov, i neprocenjivo uživa u njemu. Tok kroz koji ovaj stvaralac prolazi obrađujući drvo biva zabeležen u samom nazivu dela ili ciklusa kome pripada, ili je pak naziv rezultat trenutne impresije krajnjeg oblika dela. Otud imena: Tkanje, Igra senki, Mreža, Sunčevi zraci, Uzdižuća harmonija, Eklipsa, Vrhunci, Zaviri, Matriks…

  
S obzirom da Adamson smatra krug odnosno sferu za najsavršeniji prirodni i geometrijski oblik, a drvo za najsavršeniji materijal, takav je i najveći deo njegovih ostvarenja. Njegovi ciklusi „tkanja” i „mreža”, izvedeni su uvek originalno i neponovljivo - bilo u jednoj ili različitim vrstama drveta, u naturalnoj ili pridodatoj boji, kao kompaktni ili perforirani. No, svima je zajednička pasija prema drvetu, i prirodnost i toplina koje donose enterijeru.

Članak objavljen u časopisu DRVOtehnika 75, jul 2022.